Voće koje poznajemo pod nazivom kivi, a naziva se i mangüeyo, plod je porijeklom iz Kine koji raste iz biljke puzavice zvane Actinidia deliciosa.
1904. predstavljen je na Novom Zelandu, jer se lako prilagođava određenim podnebljima, a kasnije je uzgoj distribuiran u mnogim dijelovima svijeta. Trenutno je zemlja koja najviše proizvodi ovo voće Italija, u kojoj je uzgoj uveden 70-ih godina 20. stoljeća, a zatim Novi Zeland.
Treći svjetski proizvođač i najveći proizvođač ovog voća na američkom kontinentu je Čile.
Stablo ili biljka kivija vrsta je vinove loze iz koje nastaje ovo voće ili bobica. Sjetite se i rajčice i grožđa, jer može rasti i okomito i vodoravno, uz pomoć mentora ili vodiča.
Svojstva kivija i zdravstvene dobrobiti
Kivi, plod s kiselim okusom, dlakave kože i žarko zelene boje, jedinstven je. No uz svoju egzotičnost, jer nimalo ne podsjeća na drugo voće, ono što se iznad svega ističe su svojstva kivija na nutritivnoj razini kao ljekovitog sastojka.
Jedna od najvažnijih hranjivih tvari koju kivi sadrži je vitamin C. Na svakih 100 grama voća imamo 90 mg vitamina C, što ga čini jednim od najkompletnijih plodova u smislu ovog vitalnog vitamina za život i wellness.
Uzimajući u obzir da je komad voća težak više od 100 grama, a dnevna količina koju preporučuju nadležni zdravstveni organizmi je 65 do 90 mg ove hranjive tvari dnevno, jedući kivi, opskrbljujemo tu potrebu. Stoga bi nam jedenje komada kivija dnevno, voća koje je ujedno i ukusno, pružilo sve što nam treba u vitaminu C.
Ostali vitamini koje kivi sadrži u različitim omjerima su vitamin A, tiamin ili vitamin B1, neophodni za rast i normalno funkcioniranje stanica u našem tijelu, riboflavin ili vitamin B2, vitamin neophodan za rast tijela i širenje crvenih krvnih stanica, niacin (vitamin B3), pantotenska kiselina (vitamin B5), piridoksin (vitamin B6) i vitamin E, koji pomažu u zaštiti stanica od slobodnih radikala.
Kao da to nije dovoljno, među hranjivim svojstvima kivija nalaze se minerali poput kalcija, željeza, magnezija, kalija i cinka.
Još jedna komponenta koju ne možemo zanemariti da ovo voće sadrži su vlakna. Sadrži 3 grama prehrambenih vlakana na svakih 100 grama voća.
Prednosti konzumacije kivija
Među blagodatima kivija možemo istaknuti da je zahvaljujući visokoj koncentraciji vitamina C voće koje nam može pomoći da izbjegnemo mnoge bolesti i suprotstavimo se drugima. Primjerice, vitamin C neophodan je za apsorpciju željeza, posebno biljnog željeza. Stoga nam konzumacija kivija zajedno s hranom bogatom željezom može pomoći u poboljšanju zdravlja i izbjegavanju tegoba poput anemije s nedostatkom željeza.
Uz to, vitamin C koristan je za proizvodnju kože, tetiva i ligamenata, kao i za njihovo zacjeljivanje i regeneraciju.
Još jedna prednost kivija, i vjerojatno jedne od najistaknutijih ljekovitih primjena ove biljke, je njezino diuretičko djelovanje. Koristi se za liječenje tegoba poput zatvora.
Ljudi koji pate od kardiovaskularnih bolesti mogu imati koristi od konzumacije ove hrane, jer ona sadrži puno kalija, oko 310 mg na 100 grama voća, ali je vrlo malo natrija.
Kalorije kivija
Kivi sadrži 61 kaloriju na 100 grama. Da bismo je usporedili s drugim voćem, uzmimo u obzir da na primjer banana sadrži 90 kalorija na 100 grama, a jabuka 50, dok jagode sadrže 33 kalorije, a avokado 160.
Napuštajući polje voća, bijeli kruh sadrži 260 kalorija na 100 grama, ili kroasan 400 kalorija na 100 grama.
Stoga je kivi hrana s niskom količinom kalorija u usporedbi s drugom hranom, a spada u voće sa srednjim količinama. U svakom slučaju, može se smatrati velikim saveznikom zdrave prehrane ili mršavljenja, pod uvjetom da ih prate sport i druge dobre zdravstvene navike.
Kivi kontraindikacije
Velika konzumacija ovog voća može izazvati proljev. Stoga je jedna od kontraindikacija kivija da se ne mora jesti prekomjerno. Osim toga, ljudi koji imaju želučane probleme i koji obično pate od proljeva ne bi trebali jesti ovo voće zbog njegovih laksativnih svojstava.
